Simptomi, klinička slika, tijek
Od 1980. godine patološko kockanje prepoznato je kao jedan od "Poremećaja kontrole poriva" (Definicija:
Nesposobnost suzdržavanja od izvođenja nekog poriva ili nagona koji je opasan za druge ili za samu osobu i koji je
obično obilježen ugodom, nakon što se izvede, tj. izostanak otpora porivu, nagonu ili iskušenju da se napravi čin koji
šteti samoj toj osobi ili drugima. Osoba ima rastući osjećaj napetosti ili uzbuđenja prije, a za vrijeme samog čina
osjeća užitak, zadovoljenje ili olakšanje. Nakon čina mogu se, ali i ne moraju, javiti žaljenje, predbacivanje ili
osjećaj krivnje).
Bitno obilježje patološkog kockanja je trajno i povratno neprilagođeno kockanje koje unosi razdor u osobna,
obiteljska ili poslovna nastojanja (kriterij A, APA, 1996.).
- Osoba može biti zaokupljena kockanjem (npr. prepričava prošle kockarske dogodovštine, planira buduće kockarske
pothvate ili smišlja način kako da dođe do novca za kockanje)(Kriterij A1).
- Većina osoba s patološkim kockanjem tvrdi da traži "akciju" (uzbuđeno, euforično stanje) čak i više od novca.
Mogu biti potrebni sve veći i veći ulozi ili rizici za postizanje željene razine uzbuđenja (Kriterij A2).
- Osobe s Patološkim kockanjem često nastavljaju kockati usprkos opetovanim naporima da se kontroliraju, smanje
ili prestanu kockati (Kriterij A3).
- Može se pojaviti nemir ili razdražljivost pri pokušaju smanjivanja ili prestanka kockanja (Kriterij A4).
Kockanje može biti način bijega od problema ili umanjivanja disforičnog raspoloženja (npr. osjećaja bespomoćnosti,
krivnje, anksioznosti ili depresije) (Kriterij A5).
- Može postojati "lov" na dugove, s prijekom potrebom da se nastavi kockanje (često s većim ulozima i rizicima)
kako bi se nadoknadila serija gubitaka. Osoba može napustiti svoju kockarsku strategiju i pokušati odjednom
nadoknaditi gubitke. Iako svi kockari mogu krenuti u "lov" na dugove tijekom kraćeg razdoblja, dugotrajniji "lov" je
karakterističan za osobe s Patološkim kockanjem. Bolesnik nastavlja s kockanjem kako bi nadoknadio gubitke.
Posljedica toga je da često kockar tone u dugove, postajući sve jače zaokupljen s kockanjem, uvjeren da će velika
pobjeda nadoknaditi dugove i riješiti sve njegove probleme (Kriterij A6)
- Te osobe mogu lagati članovima obitelji, terapeutu ili drugima kako bi sakrile stupanj uvučenosti u kockanje.
Kad su iscrpljeni izvori za posudbu novca, osoba može naginjati antisocijalnom ponašanju (npr. krivotvorenju,
prijevari, krađi ili pronevjeri) kako bi dobila novac (Kriterij A7).
- Kad su iscrpljeni izvori za posudbu novca, osoba može naginjati antisocijalnom ponašanju (npr. krivotvorenju,
prijevari, krađi ili pronevjeri) kako bi dobila novac (Kriterij A8).
- Osoba može ugroziti ili izgubiti važnu emocionalnu vezu, posao, obrazovnu ili poslovnu mogućnost zbog kockanja
(Kriterij A9).
- Također se može upustiti u "moljakanje jamčevine", obraćajući se obitelji ili drugima za pomoć zbog očajne
financijske situacije prouzročene kockanjem (Kriterij A10).
Zdravstveni problemi mogu nastati i kao rezultat sustezanja od kockanja. Studija je pokazala da najmanje 65%
patoloških kockara ima barem jednu od tegoba povezanu s prekidom kockanja: nesanicu, glavobolju, gubitak apetita,
tjelesnu slabost, bolove u mišićima, ubrzani rad srca, teškoće s disanjem, te zimice. (BMJ, 2004.)
Tijek je obično kroničan kod svih poremećaja kontrole poriva.
Patološko kockanje tipično počinje u ranoj adolescenciji kod muškaraca, a kasnije u životu kod žena. Iako se neke osobe
"ulove" već pri prvom pokušaju, za većinu tijek je više šuljajući. Mogu godinama kockati u društvu, nakon čega uslijedi
nagao početak poremećaja kojeg mogu pospješiti veća izloženost kockanju ili neki stresor. Kockanje može biti redovito
ili epizodično, a tijek poremećaja je tipično kroničan. Općenito postoji progresija učestalosti kockanja, količine
uloženog novca, zaokupljenosti kockanjem i prikupljanjem novca za kockanje. Potreba za kockanjem općenito raste za
vrijeme razdoblja depresije ili stresa.
Socijalne i zdravstvene posljedice kockanja očituju se i na individualnoj i na društvenoj razini. Osobne posljedice
uključuju razdražljivost, izrazitu promjenjivost raspoloženja, probleme u međuljudskim odnosima (uključujući rastave
brakova), odsutnost s posla, zanemarivanje obitelji, te bankrot. Posljedice kockanja na zdravlje kockara (ali i njihovih
partnera) uključuje depresiju, nesanicu, poremećaje probave, migrenu i ostale bolesti povezane sa stresom.
Studija koja je uključila 286 žena primljenih u hitnoj službi Sveučilišne bolnice u Nebraski pokazala je da žene čiji
partner ima probleme s kockanjem imaju 10.5 puta veću vjerojatnost da će biti žrtve nasilja od partnera nego li žene
čiji partner nema probleme s kockanjem.
U 2003. godini objavljeno je kako je s otvorenjem kockarnica u Južnoj Dakoti nasilje nad djecom i vrijeđanje kod kuće
povećano 42%, odnosno 80%, što se povezalo s porastom kockanja.
|
EPIDEMIOLOGIJA
ETIOLOGIJA
PROCJENA
TRETMAN
