Pik EPIDEMIOLOGIJA
Karo ETIOLOGIJA

Tref PROCJENA
Herc TRETMAN

Pik RIZIČNA POPULACIJA

Karo PRIKAZI SLUČAJEVA

Zbronik sažetaka Kockanje


Impressum


Pohranjeno u digitalnom arhivu NSK

Dodaj RSS Feed



Simptomi, klinička slika, tijek


Od 1980. godine patološko kockanje prepoznato je kao jedan od "Poremećaja kontrole poriva" (Definicija: Nesposobnost suzdržavanja od izvođenja nekog poriva ili nagona koji je opasan za druge ili za samu osobu i koji je obično obilježen ugodom, nakon što se izvede, tj. izostanak otpora porivu, nagonu ili iskušenju da se napravi čin koji šteti samoj toj osobi ili drugima. Osoba ima rastući osjećaj napetosti ili uzbuđenja prije, a za vrijeme samog čina osjeća užitak, zadovoljenje ili olakšanje. Nakon čina mogu se, ali i ne moraju, javiti žaljenje, predbacivanje ili osjećaj krivnje).

Bitno obilježje patološkog kockanja je trajno i povratno neprilagođeno kockanje koje unosi razdor u osobna, obiteljska ili poslovna nastojanja (kriterij A, APA, 1996.).
  • Osoba može biti zaokupljena kockanjem (npr. prepričava prošle kockarske dogodovštine, planira buduće kockarske pothvate ili smišlja način kako da dođe do novca za kockanje)(Kriterij A1).
  • Većina osoba s patološkim kockanjem tvrdi da traži "akciju" (uzbuđeno, euforično stanje) čak i više od novca. Mogu biti potrebni sve veći i veći ulozi ili rizici za postizanje željene razine uzbuđenja (Kriterij A2).
  • Osobe s Patološkim kockanjem često nastavljaju kockati usprkos opetovanim naporima da se kontroliraju, smanje ili prestanu kockati (Kriterij A3).
  • Može se pojaviti nemir ili razdražljivost pri pokušaju smanjivanja ili prestanka kockanja (Kriterij A4).
    Kockanje može biti način bijega od problema ili umanjivanja disforičnog raspoloženja (npr. osjećaja bespomoćnosti, krivnje, anksioznosti ili depresije) (Kriterij A5).
  • Može postojati "lov" na dugove, s prijekom potrebom da se nastavi kockanje (često s većim ulozima i rizicima) kako bi se nadoknadila serija gubitaka. Osoba može napustiti svoju kockarsku strategiju i pokušati odjednom nadoknaditi gubitke. Iako svi kockari mogu krenuti u "lov" na dugove tijekom kraćeg razdoblja, dugotrajniji "lov" je karakterističan za osobe s Patološkim kockanjem. Bolesnik nastavlja s kockanjem kako bi nadoknadio gubitke. Posljedica toga je da često kockar tone u dugove, postajući sve jače zaokupljen s kockanjem, uvjeren da će velika pobjeda nadoknaditi dugove i riješiti sve njegove probleme (Kriterij A6)
  • Te osobe mogu lagati članovima obitelji, terapeutu ili drugima kako bi sakrile stupanj uvučenosti u kockanje. Kad su iscrpljeni izvori za posudbu novca, osoba može naginjati antisocijalnom ponašanju (npr. krivotvorenju, prijevari, krađi ili pronevjeri) kako bi dobila novac (Kriterij A7).
  • Kad su iscrpljeni izvori za posudbu novca, osoba može naginjati antisocijalnom ponašanju (npr. krivotvorenju, prijevari, krađi ili pronevjeri) kako bi dobila novac (Kriterij A8).
  • Osoba može ugroziti ili izgubiti važnu emocionalnu vezu, posao, obrazovnu ili poslovnu mogućnost zbog kockanja (Kriterij A9).
  • Također se može upustiti u "moljakanje jamčevine", obraćajući se obitelji ili drugima za pomoć zbog očajne financijske situacije prouzročene kockanjem (Kriterij A10).

Zdravstveni problemi mogu nastati i kao rezultat sustezanja od kockanja. Studija je pokazala da najmanje 65% patoloških kockara ima barem jednu od tegoba povezanu s prekidom kockanja: nesanicu, glavobolju, gubitak apetita, tjelesnu slabost, bolove u mišićima, ubrzani rad srca, teškoće s disanjem, te zimice. (BMJ, 2004.)


Tijek je obično kroničan kod svih poremećaja kontrole poriva.


Patološko kockanje tipično počinje u ranoj adolescenciji kod muškaraca, a kasnije u životu kod žena. Iako se neke osobe "ulove" već pri prvom pokušaju, za većinu tijek je više šuljajući. Mogu godinama kockati u društvu, nakon čega uslijedi nagao početak poremećaja kojeg mogu pospješiti veća izloženost kockanju ili neki stresor. Kockanje može biti redovito ili epizodično, a tijek poremećaja je tipično kroničan. Općenito postoji progresija učestalosti kockanja, količine uloženog novca, zaokupljenosti kockanjem i prikupljanjem novca za kockanje. Potreba za kockanjem općenito raste za vrijeme razdoblja depresije ili stresa.

Socijalne i zdravstvene posljedice kockanja očituju se i na individualnoj i na društvenoj razini. Osobne posljedice uključuju razdražljivost, izrazitu promjenjivost raspoloženja, probleme u međuljudskim odnosima (uključujući rastave brakova), odsutnost s posla, zanemarivanje obitelji, te bankrot. Posljedice kockanja na zdravlje kockara (ali i njihovih partnera) uključuje depresiju, nesanicu, poremećaje probave, migrenu i ostale bolesti povezane sa stresom.

Studija koja je uključila 286 žena primljenih u hitnoj službi Sveučilišne bolnice u Nebraski pokazala je da žene čiji partner ima probleme s kockanjem imaju 10.5 puta veću vjerojatnost da će biti žrtve nasilja od partnera nego li žene čiji partner nema probleme s kockanjem.
U 2003. godini objavljeno je kako je s otvorenjem kockarnica u Južnoj Dakoti nasilje nad djecom i vrijeđanje kod kuće povećano 42%, odnosno 80%, što se povezalo s porastom kockanja.

Tref PITAJTE NAS

Herc Kockanje i suicid

Pik Forenzičko značenje

Karo Foto galerija

Tref Arhiv



 



Web stranice kockanje.info uređuje: mr. sc. Elvira Koić, dr. med., spec. psihijatar - webdesign: ie-centar