• Statistika

• Dijagnostika
  • Diferencijalna dijagnoza
  • Dijagnostički instrumenti
    - Neki važni znaci
      kompulzivnog kockanja
    - Dvadeset pitanja G.A.
    - Odrastam li s kockarom?
    - Živim li s kockarom?
• Komorbiditet

• Gamblers Anonymous
• Psihoterapija
• Farmakoterapija

KOCKANJE KAO FORENZIČNI PROBLEM U INSTITUCIJI

Dražen Kovačević, Tija Žarković-Palijan, Marina Kovač
Neuropsihijatrijska bolnica "Dr. Ivan Barbot" Popovača
e-mail: tija.zarkovic-palijan@sk.t-com.hr

Našu pozornost privlači ilegalno i patološko kockanje jer ilegalno vodi do sukoba sa zakonskim propisima, a patološko do mogućeg kršenja zakonskih propisa i do liječenja. Osobe iz ove dvije skupine zbog činjenja kaznenih djela mogu postati predmetom vještačenja, a potom i liječenja. Zamijetili smo da se među neubrojivim osobama koje se nalaze na liječenju i čuvanju u Zavodu za forenzičnu psihijatriju grupiraju skupine sklone kockanju. Iako su neki oblici kockanja i igara na sreću uobičajeni oblik kraćenja vremena u zatvorenim i izoliranim prostorima, uočili smo da to nisu obične skupine.
U Zavodu za forenzičnu psihijatriju Neuropsihijatrijske bolnice u Popovači provedeno je ispitivanje na 228 ispitanika muškog spola. Ispitanici su bili podijeljeni prema kliničkim dijagnozama i kaznenim djelima koja su počinili. Za potrebe ispitivanja načinjen je upitnik koji je primijenjen u malim grupama anonimno. Dobiveni rezultati su analizirani te navodimo zaključke:
1. Tijekom ispitivanja uočene su tri skupine :
a. ispitanici koji su se kockali ranije - kockaju se i tijekom tretmana u Zavodu - patološki i/ili problem kockari?
b. ispitanici koji su se kockali ranije - ne kockaju se tijekom tretmana u Zavodu.
c. ispitanici koji nisu kockali ranije - kockaju se tijekom tretmana u Zavodu.
2. Ispitanici koji su pripadali kategoriji shizofrenih zamjećuje se da su više kockali ranije nego tijekom tretmana. Ostali ispitanici manje su kockali ranije, a više tijekom tretmana u zavodu.
3. Niti jedan ispitanik iz grupe shizofrenih ubojica ne percipira da je dobio kockanjem dok ispitanici koji su počinili kazneno djelo krađe percipiraju da su dobili kockanjem.
4. Ispitanici koji su naveli da se kockaju tijekom tretmana 50 % navode da se ne vole kockati te je moguće pretpostaviti da se kockaju situacijski.
5. Trećina ispitanika koji su naveli da su kockali ranije navodi da su zbog kocke imali problema na različitim područjima ljudskog djelovanja.
6. U grupi ispitanika koja se sada kocka manje od 20 % navodi da je imalo problema zbog kockanja s medicinskim osobljem ili s drugim bolesnicima.