KOCKANJE I RAZVOD BRAKA
Katarina Petrović, dipl. iur.
Općinski sud u Virovitici
e-mail: katarina.petrovic@vt.t-com.hr
ŠTO JE RAZVOD BRAKA?
Razvedeni brak je pravomoćnom presudom nadležnog suda raskinuta bračna
zajednica. Razvod i prestanak braka regulirani su odredbama članaka
34. do 52. Obiteljskog zakona ( N.N.116/03, 17/04 i 136/04).
Članak 43. Obiteljskog zakona:
Sud će razvesti brak :
1. ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni, ili
2. ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana, ili
3. ako oba bračna druga sporazumno zahtijevaju razvod braka
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske objavio je podatke o
broju sklopljenih i razvrgnutih brakova u Hrvatskoj u razdoblju od 1971.
do 2005. godine. Prema njihovim podacima broj sklopljenih brakova se
osjetno smanjio, dok se udio razvedenih brakova na 1.000 sklopljenih
brakova povećao. U 2005. godini je bilo sklopljeno 22.138 brakova, što
je za 2,5 posto manje nego godinu dana ranije, a za preko 15.000, odnosno
41,2 posto manje nego 1971.godine kada je bilo sklopljeno 37.701 bračnih
zajednica. Prije 36 godina, 1971. godine, razvelo se 5.427 para, dok
je 2005. godine to učinilo 4.883 para, no zbog smanjenog broja sklopljenih
brakova udio razvrgnutih brakova se povećao. Na tisuću sklopljenih brakova
1971. godine razvelo se 144 para, a na tisuću sklopljenih brakova 2005.
godine bilo je 220 razvoda. Kroz cijelo promatrano razdoblje najmanji
broj sklopljenih brakova i to 21.583, te najveći broj razvedenih brakova
na 1.000 i to 226, bilo je 1991. godine.
Međutim, podatak o tome koliko je brakova u Hrvatskoj razvedeno radi
kockanja jednog od bračnih partnera, naprosto ne postoji, jer Državni
zavod za statistiku Republike Hrvatske ovu kategoriju niti nema predviđenu
u svojim izvješćima, te suci nisu niti obavezni tijekom razvoda braka
utvrđivati ovaj podatak, već samo podatke u skladu s obrascem za statistički
izvještaj o razvedenom braku. Dapače, u svojoj šesnaestogodišnjoj sudskoj
praksi, mogu reći da je samo kod jednog razvoda braka i to sporazumnog,
supruga izjavila da se razvodi zbog suprugove teške ovisnosti o kocki,
a sve kako bi spasila imovinu koju su stekli, da ju on ne prokocka.
No, iako nemamo statističke podatke o tome, životno je za zaključiti
da je, nakon legalizacije kocke 1990. godine, od kada je drastično,
prema nekim istraživanjima, počeo rasti broj ovisnika o kocki, i broj
razvoda brakova zbog ovisnosti jednog od bračnih drugova o kocki u porastu,
ma koliko mi ili oni šutjeli o tome i zbog srama ne iznosili to kao
razlog za razvod braka.
Zanimljivost je, koju prenosi Hina, da je u Hong Kongu obavljeno istraživanje,
koje je pokazalo da će se žene, koje kockaju, vjerojatnije rastati i
sklonije su samoubojstvu nego muškarci kockari. Naime, studija je otkrila
da se svaka peta žena koja kocka rastane,dok je kod muškaraca taj broj
manji - rastaje se svaki dvadeseti. Osim toga, četiri od pet ovisnica
o kocki pomišlja na samoubojstvo ili se pokušalo ubiti, dok je taj problem
imalo manje od pola muškaraca. Razlog takvih suprotnosti je, prema studiji
objavljenoj u novinama South China Morning Post, to da žene razviju
puno složenije kockarske probleme i rjeđe traže pomoć nego muškarci,
Žene obično počnu kockati zbog problema u braku, dok muškarci kockaju
zbog uzbuđenja ili želje za brzom zaradom.
ZAKONSKA REGULATIVA U REPUBLICI HRVATSKOJ VEZANA UZ
HAZARDNE IGRE I KOCKU
Do 1998. godine u Republici Hrvatskoj je postojalo kazneno djelo “hazardne
igre” regulirano odredbom članka 205 ( ranije 211) Krivičnog zakona
Republike Hrvatske ( N.N.91/92 ), te je novčanom kaznom ili zatvorom
do jedne godine bio kažnjavan onaj tko obrtimice igra hazardnu igru
ili tko mami druge na takvu igru, kao i onaj tko neovlašteno za nagradu
stavlja na raspolaganje prostorije za hazardnu igru ili na drugi način
za nagradu omogućava hazardnu igru.
Kazneni zakon Republike Hrvatske ( N.N. 110/97), koji je stupio na snagu
01.siječnja 1998. godine, ne predviđa ovo kazneno djelo.
Dana 16. srpnja 2002. godine u Narodnim novinama 83/02 objavljen je
Zakon o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara, te je stupanjem
na snagu ovog Zakona prestao vrijediti Zakon o igrama na sreću (N.N.
36/98). U smislu članka 2. ovog Zakona, igrom na sreću smatra se igra
u kojoj se sudionicima pruža mogućnost stjecanja dobitka u novcu, stvarima
ili pravima, pri čemu krajnji ishod igre ovisi o slučaju ili nekom drugom
neizvjesnom događaju. Pojam hazardne igre ili kockanja iz ukinutog kaznenog
djela gotovo je identičan ovoj zakonskoj odredbi, a također i odredbi
članka 1. Zakona o igrama na sreću i zabavnim igrama ( N.N. 19/90) i
Zakona o igrama na sreću (N.N. 36/98), koji su bili na snazi u vrijeme
egzistiranja kaznenog djela „hazardne igre“. Dakle, unatoč tome što
je postojalo kazneno djelo „hazardna igra“ i tada je država iz financijskih
razloga dozvoljavala hazardne igre u određenim slučajevima uređenim
tada važećim Zakonom.
Danas je samo odredbom članka 8. Zakona o prekršajima protiv javnog
reda i mira (N.N. 5/90) propisan kao prekršaj kockanje na javnom mjestu,odnosno
mamljenje drugoga na kocku ili omogućavanje kockanja, dok
Zakon o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara u odjeljku XII.
KAZNENE ODREDBE člancima 71. i 72. propisuje kazne pravnim i odgovornim
osobama za prekršaje taksativno pobrojane u tim člancima.
KAZNENA DJELA POČINJENA ZBOG OVISNOSTI O KOCKANJU
Broj ovisnika o kocki svakim je danom sve veći. Samim
time veći je i broj kaznenih djela proisteklih iz strasti za kockom
i to kako krađa, prijevara, zloupotreba službenog položaja i ovlasti,
tako i onih najtežih - pljački i ubojstava iz koristoljublja radi vraćanja
kockarskih dugova.
Svjedoci smo sve češćih napisa u novinama o počinjenju kaznenih djela
zbog kocke: „OVISNIKU O RULETU SEDAM GODINA ZA 31 RAZBOJSTVO“ – strastveni
kockar i ovisnik o ruletu Marko B. (28) na zagrebačkom je Općinskom
sudu osuđen na sedam godina zatvora jer je u godinu dana orobio čak
31 kladionicu na području Zagreba,čime se domogao više od 130.000,00
kuna. Patološka ovisnost o kocki „spasila“ je Marka B. od veće kazne
jer je , prema mišljenju psihijatra, zbog nje bio smanjeno ubrojiv.
Počeo je kockati sa samo 12 godina, dok je išao u sedmi razred osnovne
škole. Počeo je kockati na poker-automatima, zbog čega je počeo izostajati
iz škole. Kasnije se „ prebacio“ na rulet koji mu je postao opsesija.
U više je navrata zbog svoje ovisnosti tražio pomoć psihijatra jer je
„prokockao“ nekoliko automobila, ostajao bez poslova, a ostao je i bez
djevojke.
Zatim: „SUTKINJA ROVIŠNJAK PROKOCKALA KARIJERU“; „ SUTKINJA S MUŽEM
ODVJETNIKOM KRIVOTVORILA VIŠE PRESUDA“. Naime, sutkinja zagrebačkog
Općinskog suda Dubravka Rovišnjak 13. lipnja 2006. godine pravomoćno
je osuđena na deset godina zatvora jer je, da bi se domogla novca za
kocku, krivotvorila presude. Prema pravomoćnoj sudskoj odluci njoj i
njezinom suprugu, odvjetniku Vatroslavu, koji je osuđen na devet godina
zatvora, oduzeta je imovinska korist u iznosu od 755.493,66 kn, a suprug
će se morati liječiti od ovisnosti o kocki. U svojoj obrani navela je:
„Bila sam uvjerena da ćemo dobiti dobitak života, ali nismo, samo smo
padali sve dublje. Pali smo tako nisko da smo se zadužili kod kamatara.
Prijetili su mi fizičkom silom i seksualnim zlostavljanjem. Prijetili
su i da će mi ubiti muža.“ A, sve je počelo slučajnim posjetom kasinu
i malim dobicima, a završilo teškim kaznenim djelom i dugogodišnjom
zatvorskom kaznom.
„DRAŽEN DORČEC NEPRAVOMOĆNO OSUĐEN NA 40 GODINA ZATVORA“ zbog dvostrukog
ubojstva iz koristoljublja, a tijekom prvostupanjskog kaznenog postupka
njegova supruga podnijela je i tužbu za razvod braka smatrajući isti
nepodnošljivim, te je brak i razveden.
LIŠENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI OVISNIKA O KOCKI
Odredbom članka 159. Obiteljskog zakona stavkom 1.
propisano je da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja
zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti se o osobnim
potrebama, pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih
osoba, djelomice ili potpuno lišiti poslovne sposobnosti. Stavkom 2.
istog članka propisano je da će prije donošenja odluke iz stavka 1.
sud pribaviti stručno mišljenje liječnika vještaka o zdravstvenom stanju
osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o
utjecaju tog stanja na njezine sposobnosti zaštite svih ili pojedinih
osobnih potreba, prava i interesa te na ugrožavanje prava i interesa
drugih osoba, dok je stavkom 3. propisano da će odlukom o djelomičnom
lišenju poslovne sposobnosti sud odrediti mjere, radnje i poslove koje
osoba nije sposobna samostalno poduzimati, primjerice raspolagati imovinom,
odlučiti o zapošljavanju, davati izjave ili poduzimati radnje koje se
odnose na brak, roditeljsku skrb i druga osobna stanja.
Kroz svoju dugogodišnju sudsku praksu mogu reći da nisam imala prilike
susresti se sa lišenjem poslovne sposobnosti neke osobe zbog ovisnosti
o kocki. Budući je sukladno članku 160. Obiteljskog zakona svatko dužan
obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite osobama
iz članka 159. stavak 1. tog Zakona, pozivam sve nas da kao mjeru prevencije
počnemo koristiti ove zakonske odredbe u praksi, kako bi se pomoglo
ovisnicima o kocki i time se zaštitilo kako njih same tako i njihove
obitelji.
I za kraj jedna poslovica sa juga Hrvatske:
REČE SVEĆENIK SVOJIM VJERNICIMA : „MNOGI SU MI ISPOVIJEDILI
GRIJEHE KAKO SU ZBOG GUBITKA NA KOCKI UNIŠTILI SEBE I OBITELJ, ALI NITKO
NIJE ISPOVIJEDIO GRIJEH KAD JE DOBIO NA KOCKI.“
|
EPIDEMIOLOGIJA
ETIOLOGIJA
PROCJENA
TRETMAN
