Pik EPIDEMIOLOGIJA
Karo ETIOLOGIJA

Tref PROCJENA
Herc TRETMAN

Pik RIZIČNA POPULACIJA

Karo PRIKAZI SLUČAJEVA

Zbronik sažetaka Kockanje


Impressum


Pohranjeno u digitalnom arhivu NSK

Dodaj RSS Feed



KOCKANJE: PEDAGOŠKA PREVENCIJA NOVIH OVISNOSTI
(str.23-24)

dr. sc. Neven Hrvatić, izv. prof.

Filozofski fakultet Zagreb - Odsjek za pedagogiju
Zagreb, Ivana Lučića 3

email: nhrvatic@ffzg.hr


Uvod
Kockanju (i novim ovisnostima) ne pridaje se značaj kao ovisnostima o drogama, alkoholu ili pušenju i često ih se društveno relativizira, iako u podjenakoj mjeri vode prema sadestrukciji osobnosti. Tek pred dvadesetak godina znanstvena i stručna pozornost usmjerava se prema novim ovisnostima (o kockanju i igrama na sreću, internetu – cyber ovisnost, o radu, sportu - vježbanju tijela, seksu, nekontroliranom kupovanju...), zbog evidentne istovrsnosti ponašanja i sličnih posljedica kod oba tipa ovisnosti: odgojnih, psiholoških i socijalnih. Uz porast broja ovisnika o kockanju, posebno u skupini učenika/adolescenata vežu se povećana ponuda, društveni kontekst, vrijednosna konfuzija, pad morala i porast socijalne nesigurnosti. U razvoju ovisnosti o kockanju, bez obzira na individualni proces, više je etapa, a one se razlikuju s obzirom na faze i posljedice. Riječ je o "igračima" koji se redovito i dugotrajno kockaju i ne mogu se oduprijeti toj želji, zbog čega često zapostavljaju školu, posao, obiteljske i društvene obveze i zanemaruju emocionalne i socijalne odnose. Ovisnost može biti rezultat uvjerenja da kockanje može riješiti njihove egzistencijalne probleme ili životne teškoće, kako bi prestali biti "gubitnici" i počeli ispočetka.

Cilj rada
Uz čimbenike rizika, važno je poznavati i čimbenike otpornosti koji utječu na pojavu kockanja u ovoj dobi kao i etiologiju ovisnosti.
Nema sumnje kako su kockanje i druge nove ovisnosti i rezultat slabljenja odgojnih utjecaja obitelji, suvremenog (urbanog) načina života i različitih društvenih utjecaja koji potiču takva ponašanja.
Ako znamo da se kao primarni izvori socijalizacije ističu obitelj, škola i vršnjačke skupine, važnost roditeljske uloge u prevenciji novih ovisnosti mijenja se od upravljanja prema ulozi savjetnika u životu adolescenata, gdje su stilovi roditeljstva, komunikacija i obiteljsko ozračje bitan čimbenik razvoja. Kao drugi važan izvor prosocijalnih normi, kulturnih vještina i normi ponašanja ističe se škola, koja ima značajnu protektivnu ulogu za učenike/adolescente, dok su vršnjačke skupine važne u izgradnji osobnosti i samopoštovanja. Sustavna istraživanja kockanja i njegovih posljedica važna su zbog potrebe protektivnog djelovanja unutar obitelji i škole, a prema kreiranju cjelovitih školskih preventivnih programa, gdje bi primarna prevencija ovisnosti trebala biti interdisciplinarna, a u jednom dijelu usmjerena prema uključivanju adolescenata u kreiranje programa kvalitenijeg provođenja slobodnog vremena. Rezultati recentnih istraživanja u svijetu i Hrvatskoj ukazuju na kontinuiran rast broja ovisnika o kockanju i njegovim inačicama, što zahtijeva cjelovit i sustavan pristup i provedbu preventivnih programa.

Prema zaključku
Uz primarne preventivne programe, u ovoj fazi pristunosti ovisnosti među mladima potrebna je i sekundarna prevencija u funkciji ranog otkrivanja rizičnih ponašanja, kako ono ne bi došlo do stupnja ovisnosti, kao i tercijarna prevencija: dijagnostika, rehabilitacija i resocijalizacija ovisnika. U ovom kontekstu pedagoška prevencija kockanja odnosi se na kontinuum od preventivnog, preko kurativnog do terapijskog poimanja i odnosa prema novim ovisnostima, represivnih i permisivnih pristupa, u kojima kroz partnerske i suradničke odnose škole, obitelji i drugih čimbenika možemo poticati aktivniji pristup i očekivati bolje rezultate.
Ključne riječi: nove ovisnosti, kockanje, pedagoška prevencija, obitelj, škola

Literatura
1. Achourd-Gaillard (1993), Les joueurs dépendants: une population méconnue en France. Paris, Credoc.
2. Itković, Z. (2004), Istraživanje ovisnosti bez droga kod studentske populacije. Pedagogijska istraživanja, 2(1): 231-239.
3. Stanić, I. (2007), On-line kockanje osvaja mlade, Bjelovarski učitelj, 1-2(12): 14-24.
4. Zarevski, P. (1990), Psihologija kockanja, Penološke teme, 5: 1-6.

 


Tref PITAJTE NAS

Herc Kockanje i suicid

Pik Forenzičko značenje

Karo Foto galerija

Tref Arhiv



 



Web stranice kockanje.info uređuje: mr. sc. Elvira Koić, dr. med., spec. psihijatar - webdesign: ie-centar