|
Simpozij "Kockanje" namijenjen je psihijatrima, psiholozima,
pedagozima, sociolozima, socijalnim radnicima, medicinskim sestrama
i tehničarima, djelatnicima policije i pravosuđa, crkve, nevladinim
organizacijama, predstavnicima državne uprave i lokalne samouprave,
koji se susreću s problemom kockanja i njegovih posljedica.
Slično kao bolesti ovisnosti, i patološko kockanje
mora se liječiti, ali i sprječavati njegovo pojavljivanje širokom akcijom
cijele zajednice.
Bitno je stoga podizati svjesnost o problemu, preventivno djelovati,
ali i izraditi programe terapijskog pristupa, edukaciju šire populacije
i izradu programa npr. "odgovornog igranja", a svakako ulaganja
u istraživanja.
Budući da u našoj sredini nema epidemioloških podataka niti recentnih
stručnih studija o patološkom kockanju, željeli smo pokrenuti znanstvenu
zajednicu na početna istraživanja.
Zbog toga smatramo da će održavanje skupa djelovati stimulativno za
mnoge stručnjake, a posebno psihologe i psihijatre koji se među prvima
susreću s ovim problemom i od kojih se zahtijeva i njegovo rješavanje.
Liječnici rutinski pitaju bolesnike o pušenju i konzumiranju
alkohola, no kockanje je nešto o čemu se ne raspravlja dovoljno. Problem
kockanja se može shvatiti kao zdravstvena "siva zona", te
se stoga vrlo lako može poricati da je riječ o medicinskom problemu.
zbog veličine problema i posljedica koje donosi, izuzetno je važna prevencija
patološkog kockanja, koja se može provesti prije svega primarnim screeningom
u školama i u primarnoj liječničkoj skrbi. Sekundarni screening je moguć
u sustavu psihijatrijskih ustanova.
Je li kockanje "patološko" ili "zdravo", više ovisi
o percepciji osobe koja kocka nego o vrijednostima srednje klase po
kojoj je to loša navika. Legalizirani oblici kockanja društvu donose
profit, koji se može upotrijebiti u korisne svrhe, a ilegalni oblici
su inkriminirani i progonjeni. Međutim, patološko kockanje često rezultira
ozbiljnim osobnim i socijalnim problemima, financijskim gubicima, problemima
sa zakonom, problemima na radnom mjestu, psihološkim i drugim zdravstvenim
problemima, pa je liječnik obiteljske medicine htio ili ne, involviran
u ovaj veliki problem. Pacijenti se žale na insomniju, gastrointestinalne
probleme, visoki krvni tlak, glavobolje, psihološke poremećaje, a depresija
može dovesti do suicida. Kockar je često zapuštena osoba, bez doma,
posla, prijatelja i obitelji. No, i takav, ipak ima nadu i šansu za
novi život u društvu, ako mu se pravovremeno pruži pomoć.
Ovaj skup će svojim Zbornikom radova znatno poboljšati i nedostatak
stručne literature na hrvatskom jeziku jer se kreiranje web-stranice
www.kockanje.info pokazalo dobrim, ali nedovoljnim pokušajem.
Osobe s tzv. problematičnim ili s patološkim kockanjem javljaju se na
liječenje uglavnom u kasnim fazama, u razvijenom poremećaju i uz velike
probleme vezane uz financije, radno mjesto, obitelj ili zakon. Obitelji
osoba oboljelih od patološkog kockanja trebaju podršku koja im se može
i praktično ukazati npr. organiziranjem udruge za pomoć i samopomoć,
što također očekujemo kao rezultat ovog skupa.
U ime organizacijskog i stručnog
odbora, zahvaljujem svima na zalaganju i doprinosu realizaciji ovog
simpozija.
prim. mr. sc. Elvira Koić, dr.
med. specijalist psihijatar
|
EPIDEMIOLOGIJA
ETIOLOGIJA
PROCJENA
TRETMAN
